U prethodnom tekstu malo smo detaljnije analizirali stratosferu i koji su mogući neposredni uzroci njezinim zagrijavanjem. No, vratimo se mi nazad u troposferu i kakva nam se sinoptička situacija dešava u njoj. I dalje se naši krajevi nalaze pod utjecajem duboke ciklone iznad Atlantika, koja nam svojim frontama uzrokuje sekundarne ciklone u Sredozemlju. Barički sustavi nisu loše raspoređeni za dolazak osjetnijeg zahlađenja i samo malim njihovim pomacima može doći do velikih preokreta u vremenu. Na sjeveru i dalje imamo vrlo jako izraženu anticiklonu, čije se središte nalazi iznad Skandinavije, a drugu iznad Azora na Atlantiku. U “sendviču” tih dviju anticiklona nalazi se duboki ciklonalni vrtlog sa središtem iznad V.Britanije i Islanda i ona je uzrok svih “naših nevolja”, zbog čega za sada nema konkretnijeg zahlađenja u našim krajevima.
Ciklona iznad zapadnog Atlantika sa svojim upadima hladnih fronti u zapadno Sredozemlje uzrokuje formiranje sekundarnih ciklona, koje se kreću takvom putanjom da se naše područje konstantno nalazi s njihove predenje strane, odnosno njihovom toplom sektoru. Odmakom središta ciklone južnije od nas dolazi do pritjecanja malo hladnijeg zraka sa sjevera, što je dovoljno samo za nešto malo snijega u najvišem gorju.
Upravo takva jedna ciklona polako će se kretati iz zapadnog Sredozemlja prema sjevernoj Italiji, a krajem vikenda i početkom idućeg tjedna donijeti će obilnije oborine u našoj županiji, pa tako od petka i sve do srijede nalazit ćemo se pod njezinim utjecajem. U tom vremenskom periodu mogu pasti i vrlo obilne količine kiše, preko 200 milimetara po kvadratnom metru.
Iako je ciklona još daleko od naših krajeva već sad imamo povremene slabe kiše koja će lokalno biti i obilnija, osobito sutra u drugom dijelu dana. Sigurno se pitate zbog čega je to tako, ako je središte ciklone još daleko od nas ?! Razlog tome je jugo, koje puše na prednjoj strani ciklone. Kako je taj vjetar topao i vlažan, u zraku koji se uzdiže uz naše otoke i obalne planine dolazi do kondenzacije vodene pare i stvaranja oborina, pa takvu pojavu nazivamo: tipičnim “riječkim vremenom”. U subotu nešto manje kiše, dok se glavnina oborina očekuje tijekom nedjelje i ponedjeljka, uz vrlo obilne količine.
Neki prognostički materijali vide vrlo zanimljivu situaciju oko utorka. Naime, azorska anticiklona bi malo ojačala prema sjeveru, taj mali pomak bi bio dovoljan da pomakne ciklonu iznad V.Britanije nešto sjevernije, što bi omogućilo pritjecanje hladnijeg zraka sa sjeverozapada u naše krajeve iz hladnog sektora ciklone iznad Atlantika. Istovremeno ciklona koja će djelovati tijekom vikenda i početkom tjedna iz Sredozemlja na našem području, svojim će se središtem nalaziti južnije od nas i tako dodatno povući taj hladniji zrak sa sjeverozapada, sve do Sredozemlja. Dolaskom nešto hladnijeg zraka sa sjeverozapada u Sredozemlje vidi se mogućnost i za stvaranje nove ciklone oko Genove, a kako bi oko sredine tjedna već nešto hladnijeg zraka bilo nad nama što ga je povukla prethodna ciklona, povećavale bi se šanse za prvi ovogodišnji konkretniji snijeg na području Gorskog kotara.
Napomenimo da ovu mogućnost osjetnijeg zahlađenja oko sredine tjedna vidi za sada samo GFS model, dok ECMWF prikazuje manji pad temperature za isti vremenski period, a nešto izraženije zahlađenje za idući vikend. Uglavnom sve su to tako male nijanse kao što smo već naglasili, pa tako samo malim pomacima baričkih sustava može doći do velikih promjena.
Model GFS za 22.01.2014.
Prognostički materijali su dosta neusuglašeni oko moguće jačine zahlađenja, svaki izlaz je drugačiji za vremensko razdoblje van sedam dana, pa tako i ova mogućnost snijega je samo mogućnost, koja već sutra može biti izbrisana novim izlazom modela. Mogućnost eventualnog zahlađenja oko sredine tjedna bilo bi dovoljno samo za snijeg u Gorskom kotaru.
Naslovna: ECMWF model
